Mišićna distrofija

Mišićna distrofija odnosi se na grupu nasljednih bolesti koje s vremenom oštećuju i slabe mišiće. Uzrokuju gubitak mišićne mase i nedostatak proteina distrofina, koji je neophodan za normalnu funkciju mišića. Može se javiti u bilo kojoj dobi, ali se većina slučajeva dijagnosticira u djetinjstvu.

Mišićna distrofija je rijetko medicinsko stanje, pa je važno da o ovoj progresivnoj bolesti slabosti mišića znamo što više.

Simptomi mišićne distrofije

Postoji više od 30 tipova mišićne distrofije, svi sa različitim simptomima i težinom. Za dijagnozu se koriste različite kategorije. Simptomi se javljaju u različitim životnim dobima i zahvataju različite mišićne grupe, zavisno od tipa.

Uzroci mišićne distrofije

Mišićna distrofija nastaje zbog genetskih mutacija, posebno na X hromosomu. Geni odgovorni za proizvodnju proteina koji štiti mišićna vlakna su oštećeni. Mutacije su najčešće nasljedne, ali se mogu pojaviti i spontano tokom razvoja embrija. Svaki tip mišićne distrofije uzrokovan je specifičnom mutacijom.

Može se javiti kod oba spola i u bilo kojoj dobi, ali:

  • Duchenne tip – uglavnom kod dječaka
  • Becker tip – između 11 i 25 godina
  • Kongenitalni – pri rođenju
  • Miotoni – između 20 i 30 godina
  • Limb-girdle – može uzrokovati invaliditet prije 20. godine

Rizik je veći kod osoba koje imaju porodičnu istoriju bolesti.

Prevencija mišićne distrofije

Ne postoji način da se spriječi ili izliječi bolest jer je uzrok genetski. Međutim, pravilna terapija, podrška i zdrav način života mogu poboljšati kvalitet života iusporiti napredovanje bolesti

Preporučuje se: zdrava i uravnotežena prehrana, redovna aktivnost, dovoljno sna i korištenje odgovarajućih pomagala

 

ISHRANA KOD MIŠIĆNE DISTROFIJE

Zašto je ishrana važna? Kod mišićne distrofije dolazi do slabljenja mišića i smanjene pokretljivosti. Pravilna ishrana može pomoći da očuvate snagu i energiju, spriječite prekomjernu težinu ili pothranjenost i poboljšate kvalitet života

 Osnovne smjernice

  1. Birajte kvalitetne proteine

Proteini pomažu očuvanju mišića: piletina, riba, jaja; mliječni proizvodi, grah, leća

 

  1. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Jedite manje, ali češće obroke; izbjegavajte brzu hranu i slatkiše; redovno pratite tjelesnu težinu

 

  1. Birajte zdrave masti

Maslinovo ulje, orašasti plodovi i sjemenke; riba (losos, sardina)

❌ Izbjegavajte prženu i industrijski prerađenu hranu

  1. Pametno birajte ugljikohidrate

✔ integralne žitarice, zob, povrće
❌ bijeli hljeb, slatkiši, gazirana pića

  1. Unosite dovoljno vlakana

Pomažu probavi i sprječavaju zatvor: voće i povrće; integralne žitarice

6. Pijte dovoljno tečnosti

1.5 – 2 litre dnevno (ili prema savjetu ljekara)

Važni vitamini i minerali

Vitamin D i kalcij – za kosti

Vitamin C i E – jačaju imunitet

Magnezij i kalij – podrška mišićima

⚠️ Suplemente koristiti samo uz savjet ljekara

⚠️ Posebne situacije

Problemi s gutanjem: birati mekanu ili pasiranu hranu; jesti polako i u manjim zalogajima

Terapija kortikosteroidima: smanjiti unos soli; kontrolisati kalorije; povećati unos kalcija

Primjer dnevnog jelovnika

Doručak: zobena kaša + jogurt + voće
Užina: orašasti plodovi
Ručak: piletina + integralna riža + povrće
Užina: banana
Večera: riba + salata

❤️ Važna poruka

Ne postoji jedna univerzalna dijeta za sve. Ishrana treba biti individualno prilagođena u saradnji sa:

Ljekarom; nutricionistom; terapeutom

Zaključak

Pravilna ishrana nije samo navika – ona je važan dio terapije.
Uz balansiranu prehranu možete:
✔ usporiti napredovanje bolesti
✔ poboljšati snagu i energiju
✔ živjeti kvalitetnije

 

I nemojmo zabotaviti: Briga o tijelu počinje na tanjiru.