Kakav će utjecaj pandemija imati na mentalno zdravlje ovisit će od više faktora, kao što su period trajanja pandemije, stope smrtnosti, kao i koliko će sve to utjecati na već lošu ekonomsku situaciju u našoj zemlji. Izbjegavanje pesimističnih sadržaja, poduzimanje svih mjera zaštite od pandemije, ograničeno informisanje, kao i razgovori putem video poziva s prijateljima o tome kako se osjećamo, pomoći će nam u prevazilaženju novonastale situacije.
Sve do pojave pandemije koronavirusa, fizičko distanciranje je bilo potpuno nepoznato modernom društvu u kojem živimo. Ono što je poznato je da fizičko distanciranje od drugih ljudi može utjecati na pojavu depresije, anksioznosti, paničnih napada, kognitivnog pada, poteškoća u funkcionisanju na emocionalnom i socijalnom nivou.

Vedina Ajanović, magistar psihologije i savjetnik transakcione analize u superviziji kaže da se u prvoj fazi izolacije i već u radu sa klijentima adolescentima i mlađim odraslim osobama, uočava se povećana anksioznost, pojava paničnih napada, iracionalnih strahova, kao i katastrofiziranje. Kod starijih odraslih osoba javlja se posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), a okidač mogu biti, između ostalog, i represivne mjere koje su na snazi. Važno je napomenuti da su sve zdravstvene institucije istakle značaj prevencije i intervencije u službi očuvanja mentalnog zdravlja, te tako imamo besplatnu psihosocijalnu podršku za sve građane. Važno je napraviti raspored obaveza tokom dana, te tako formirati adekvatnu rutinu. Bitno da poštujemo radno vrijeme i da imamo mali poslovni kutak, te da održavamo raspored obroka kakav smo imali i prije izolacije. „Već godinama živimo ubrzanim tempom, nedostaje nam vremena da stignemo realizirati određene želje i planove. Trenutna društvena odgovornost većine ljudske populacije na našoj planeti je ostati u kući i to nam daje priliku da nadoknadimo makar dio propuštenog zbog nedostatka vremena. Čovjek je društveno biće i nije mu prirodno biti izoliran od ostatka društva i zajednice. Ako se trenutno ne možemo fokusirati na učenje stranog jezika ili usvajanje neke nove vještine, sasvim je u redu ispuniti vrijeme i opustiti se uz seriju, film i društvene igre“, dodaje psihologinja Ajanović. Strah je emocija koja nas upozorava, potiče na oprez, štiti nas, pomaže nam da preživimo i zaštitimo svoje vrijednosti, u ovom slučaju najveću vrijednost – život. Ovaj virus je još uvijek nedovoljno istražen, ali u određenom postotku i za specifičnu populaciju je opasan po život. Ajanović pojašanjava da je u takvoj situaciji sasvim normalno da nas bude strah. Ono što možemo poduzeti u cilju prevazilaženja straha je poštovanje preporuka, pravila i zakona za prevenciju širenja pandemije. Upravo nas strah potiče da ispoštujemo preporuke i na taj način sačuvamo svoje zdravlje, ali i zdravlje naše zajednice. Kada osvijestimo da smo uradili onoliko koliko je u našoj moći, prevazići ćemo strah i izbjeći paniku, a bit ćemo neometano produktivni. Digitalno doba u kojem živimo i ekspanzija društvenih mreža nam omogućavaju da komuniciramo i radimo online. Mlađe generacije češće koriste nove tehnologije, međutim, ni starijim generacijama nisu nepoznate. Većina adolescenti koriste online kanale da bi se socijalizirali, što će ovoj generaciji omogućiti da lakše prevaziđu novonastalu situaciju. „Jasno je da nam aplikacije za video komuniciranje olakšavaju dane provedene u karantenu, možemo vidjeti draga lica, čuti glas, igrati društvene igre, čak skupa gledati film ili seriju i komentirati. Ali, zagrljaj i prisutnost drage osobe, empatični i podržavajući stisak ruke ne može zamijeniti sva tehnologija ovoga svijeta“, naglašava psihologinja. Odlazak na posao, šetnja, grupni treninzi, kupovina, druženje sa prijateljima , kao i druge svakodnevne radnje imaju terapeutski učinak na osobe koje se već nose s anksioznošću, depresijom ili nekim drugim psihološkim izazovom. Prilagođavanje svakodnevne rutine novonastaloj situaciji pomoći će nam da steknemo ponovni osjećaj kontrole nad našim životom. Jedna od preporuka tokom ove situacije da razgovarate putem videopoziva s prijateljima o tome kako se osjećate. Osluškujte se, posegnite za svojim potrebama, potražite pomoć ukoliko vam je potrebna i ne zaboravite – imunitet je psihofizička komponenta. Brigom o mentalnom zdravlju, čuvamo i naše cjelokupno zdravlje. Pojedini mediji u našoj državi pišu senzacionalističke naslove, govore o samo jednoj strani problema i zasipaju javnost zastrašujućim statistikama. Psiholozi takođe savjetuju da ograničimo vrijeme izdvojeno za medije na dva do tri puta tokom dana, te da posjećujemo samo službene izvore informacija. „Konzumiranje previše negativnih informacija ne čini nam dobro i ako dozvolimo da nas preplave, to može dovesti do razvoja različitih psihičkih stanja. Razni izazovi koji kruže društvenim pomažu korisnicima da makar malo posvete vrijeme nečemu drugom, osim razmišljanju o pandemiji. Ukoliko se ne možete kontrolisati i izbjeći čitanje negativnog, demotivirajućeg i pesimističnog sadržaja na društvenim mrežama, iskoristite opciju ‘isključiti vidljivost objava’ i na taj način se zaštitite od neželjenih informacija“, mišljenja je Ajanović.

Na našim prostorima još uvijek se njeguju porodične vrijednosti, ostajemo živjeti s roditeljima čak i nakon finansijskog osamostaljivanja, a najčešće se odvojimo tek nakon što osnujemo svoju sekundarnu porodicu, a određeni broj osoba ni tada.
„S obzirom na to da niko ne zna tačno vrijeme trajanja trenutne situacije, možemo reći da će višesedmični intenzivni boravak u ograničenom prostoru sigurno utjecati na odnose. Neke će vjerovatno produbiti i poboljšati, dok će druge dovesti do raskola. Uključiti druge ukućane u svoju svakodnevnu rutinu, makar kada su slobodne aktivnosti u pitanju kao što je gledanje filmova ili serije, zasigurno može povoljno utjecati na odnos. S druge strane imamo ljude koji su odvojeni od svojih roditelja, jer ih ne žele izlagati riziku, pogotovo ako su kritična kategorija kada se radi o zarazi korona virusom. U tom slučaju želja za što skorijim viđenjem i povećana briga mogu rezultirati intenzivnijim odnosom“, zaključuje Ajanović.
Domovi zdravlja i Crveni krst su objavili brojeve telefona za besplatnu psihosocijalnu podršku građanima, dok su i mnoga udruženja ponudila svoju pomoć građanima u vidu psihološke podrške koju pružaju osobe iz struke.
Piše: Mirnes Bakija za Global Analitika